Fočić: "Ne bojimo se isključenja korisnika jer su na našoj strani brojne prednosti”

Početak sezone grijanja, odrađeni ovogodišnji projekti, naplata, otpajanje od Gradske toplane kao i budućnost te tvrtke, bile su teme razgovora s direktoricom Gradske toplane, Ivanom Fočić.

*Je li Gradska toplana spremna za novu sezonu grijanja koja je 15. rujna i službeno počela, te koje su pripreme sve odrađene?

-Gradska toplana obavlja završne radove za početak nove sezone grijanja i bit će spremna na vrijeme. Kao što vam je poznato, u cilju osiguranja kvalitetne usluge Gradska toplana ovog ljeta zamijenila je dionice vrelovoda u duljini od 280 metara cijevi u ulici Prilaz V. Holjevca (pothodnik) te u duljini od 340 metara cijevi u Ulici kralja Petra Krešimira IV u Grabriku. U sljedećih nekoliko dana završit će zamjena priključnih cijevi u Smičiklasovoj ulici, te Mažuranićevoj obali. U proizvodnji se završava zamjena cijevi lijevog ekrana kotla br. 3, te poboljšanja u smislu automatizacije i mjerenja. Ukupna vrijednost ulaganja samo za prethodno spomenute aktivnosti iznosi oko 2.074.000,00 kuna bez PDV-a. Posebno bih se osvrnula na automatizaciju sustava napajanja vrelovoda, gdje je dio ulaganja napravljen početkom ove kalendarske godine, a dio se upravo završava. Cilj ovih ulaganja je automatizacija kojom ćemo, osim samostalnog rada crpki, smanjiti mogućnost prevelikih naprezanja vrelovoda te reducirati potrošnju električne energije potrebne za pogon crpki, a također i optimizirati rad crpki.

*Jesu li osigurane dovoljne količine energenata?

-Osigurane su potrebne količine plina za cijelu sezonu grijanja, kao i minimalne količine mazuta u slučaju potrebe kao alternativa. 

*Hoće li biti promjene cijena grijanja?

-Vjerojatno ste uočili da je od početka ožujka ove godine na snazi novi Zakon o tržištu plina kao i da je tržišna cijena plina porasla. Izravna posljedica djelomične liberalizacije značila je povećanje cijene plina za sve korisnike toplinske energije čiji toplinski sustavi koriste plin kao energent. Zajedničkim naporima gradonačelnika Mandića, Gradske toplane, hrvatskih toplinara te Ministarstva zaštite okoliša i energetike donesena je Uredba kojom su korisnici toplinske energije iz kategorije kućanstva i nadalje zaštićeni reguliranom cijenom plina. Poslovni korisnici su kao i ranije ovisni o tržišnoj cijeni plina, koja će ipak biti veća u odnosu na prethodnu godinu te će u segmentu poslovnih korisnika doći do određenog povećanja, ali samo u dijelu tarife koja se odnosi na energiju. 

 Svake godine dodatno unaprjeđujemo naplatu.

*Kako ste zadovoljni s naplatom?

-Gradska toplana od svojeg je početka iznimno orijentirana na svoje korisnike, neizostavan je dio i briga o naplati - nudimo svojim korisnicima više modela plaćanja korisničkih dugovanja kako bismo im olakšali plaćanje. Sukladno tome, stopa nenaplaćenih potraživanja je bila među boljima u Republici Hrvatskoj (2016.g. oko  7 posto). Svake godine dodatno unaprjeđujemo naplatu, te su uloženi napori rezultirali daljnjim poboljšanjem stope naplate, odnosno smanjenjem nenaplaćenih potraživanja (2017.g.- 6 posto). Veseli nas i gradska Odluka o otpisu dugovanja, kojom se određenim kategorijama dužnika, koji zaista nisu u mogućnosti platiti svoja dugovanja i kojima bi plaćanje istih ugrozilo zadovoljavanje osnovnih životnih potreba otpisuje dugovanje do 10.000,00 kuna. Na ovaj način pokazana je društvena odgovornost i socijalna osjetljivost prema najpotrebitijim skupina društva.

*Koliko Gradska toplana trenutno ima korisnika?

-U ovom trenutku Gradska toplana ima 7.534 kućanstava, te 322 poslovna korisnika.

*Koliko se do sada zgrada ili stanova otpojilo od Gradske toplane?

-Tijekom ove kalendarske godine isključile su se tri stambene zgrade. Međutim priključenjem velikog poslovnog subjekta krajem prošle godine (zgrade MORH-a u sklopu vojarne generala Petra Stipetića), ova isključenja neće utjecati na poslovanje Društva, kao ni na račune građana.

*Ima li još novih zahtjeva za otpajanjem i koje je uvjete pri tom potrebno zadovoljiti?

-Novih zahtjeva za isključenjem nema; glavni uvjet za isključenje je suglasnost svih suvlasnika na toplinskoj podstanici na isključenje. Moramo spomenuti da planirano dječji vrtić Grabrik nakon obnove ostaje unutar centralnog toplinskog sustava, da obnovom vrelovoda u Zvijezdi zadržavamo sve postojeće korisnike i dobivamo novog korisnika Gradski muzej Karlovac što smatramo jasnim pokazateljem povjerenja u centralni toplinski sustav.

*Dugoročno gledano, kako će ta otpajanja utjecati na poslovanje tvrtke?

-Kao što smo već napomenuli, trenutno negativnog učinka nema, međutim ukoliko bi došlo do značajnijih isključenja bez priključenja novih korisnika došlo bi do povećanja tarife snage za korisnike usluge grijanja. Naravno da nam je iznimno žao što neke zgrade donose takvu odluku. Smatramo da nema potrebe da se zgrada koja ide u energetsku obnovu isključuje s centralnog toplinskog sustava iz razloga jer punom energetskom obnovom računi prema Gradskoj toplani znatno padaju (zadnji primjer čak 50 posto) u odnosu na razdoblje prije energetske obnove. Centralni toplinski sustavi su jasno deklarirani kao apsolutno najbolji način grijanja urbanih sredina, što je prepoznato u europskim strateškim dokumentima te zakonodavstvu. U Amsterdamu (pored činjenice da je Nizozemska vodeća po rezervama plina u Europi) ili susjednoj nam Ljubljani kao i brojnim drugim gradovima ne dolazi u obzir da se u zoni centralnih toplinskih sustava grijete na nešto drugo. Čemu zagađivati grad hrpom malih niskih dimnjaka kad imate 70-metarski dimnjak koji zagađenje seli visoko u nebo? Karlovački vrelovod je bogatstvo grada Karlovca te svrstava grad Karlovac po načinu grijanja u naprednije hrvatske gradove, a po postotku grijanja urbane sredine (50 posto urbanog dijela grada) smo i na europskoj razini.

Dugoročno se ne bojimo isključenja jer su na našoj strani brojne prednosti:
-građani su zaštićeni od previsoke cijene što dokazuje i nedavna uredba Vlade RH o zaštićenoj cijeni za kućanstva, pružamo najkomforniju uslugu grijanja u kojoj korisnik praktički nema brige s problemima kao što su nabava energenta, pregovaranje o najboljoj cijeni energenta, održavanje sustava, atesti i instalacije sustava, rizik od prestanka isporuke energenta u slučaju neplaćanja. U slučaju problema s grijanjem mi djelujemo realno u roku sat vremena za bilo koji tip kvara; građani na drugim izvorima grijanja znaju što znači biti bez grijanja nekoliko dana uz vanjsku temperaturu ispod -10 stupnjeva jer ne mogu doći do majstora koji bi otklonio kvar. Nadalje, u slučaju problema s plinom, tu je alternativni energent (mazut) pa je građanima grijanje osigurano. Na kraju, kao gradska tvrtka koja pruža javnu uslugu nama nije prvi cilj zarada ili nešto drugo već isključivo zadovoljstvo građana.

*Kakva je situacija s ugradnjom kalorimetara? Postoji li procjena koliki broj ili postotak korisnika ih ima i je li to zadovoljavajuće?

-Ovog časa imamo 1.345 korisnika s individualnim mjerilima toplinske energije te 4.436 korisnika s uređajima za razdiobu toplinske energije tj. "razdjelnicima". Najbolje bi bilo kada bi svaki korisnik imao svoje vlastito mjerilo  toplinske energije (što je kod novih zgrada pravilo), no naknadna ugradnja vlastitog mjerila toplinske energije u postojeću zgradu je prilično skup zahvat (prosječno 10.000-15.000 kn po stanu). Mišljenja smo da su razdjelnici primjerena alternativa (prosječno ulaganje je oko 3.000 kn po stanu) pod uvjetom da se poštuju pravila ugradnje (pravilno balansiran sustav, frekvencijski upravljane crpke) i građani educiraju da razumiju što utječe na potrošnju toplinske energije. Dobrim dijelom su i razdjelnici i kalorimetri došli na loš glas jer je dio građana očekivao da će trošiti manje isključivo ugradnjom razdjelnika, a ne racionalizacijom potrošnje toplinske energije. Većina građana je prepoznala prednost ugradnje bilo razdjelnika, bilo kalorimetara - prosječno se štedi oko 25 posto energije (neovisno radi li se o razdjelnicima ili kalorimetrima) u odnosu na situaciju bez mjerenja, ali postoje i živi primjeri sličnih zgrada u našem gradu gdje se štedi i preko 60 posto energije samo mjerenjem i promjenom navika; jedna od takvih zgrada sada ide u energetsku obnovu što je svakako dobro, ali se zapravo jasno vidi da je veliki potencijal za uštedama u racionalizaciji potrošnje.

 Kontinuirano nastojimo unaprijediti naš sustav.

*Kakva je budućnost Gradske toplane? Hoće li i gdje biti izmještena? Pričalo se da će se graditi termoelektrana, pa da će se koristiti geotermalna energija... Koja je opcija najizglednija?

-Budućnost centralnog toplinskog sustava je obećavajuća upravo iz maloprije spomenutih razloga - najbolja opcija grijanja urbanih sredina. Mi u Gradskoj toplani kontinuirano nastojimo unaprijediti naš sustav koliko nam mogućnosti u ovom trenutku dopuštaju, što vjerujemo da građani i vide - prije svega vrelovod koji zahtijeva velika ulaganja, ali i proizvodnju koja je većinom na tehnološkoj razini od prije 30 godina. Veliku priliku vidimo u sufinanciranju iz europskih fondova te u suradnji s MRRFEU ulažemo napore da se otvore prilike za natječaje. Također tražimo i druge mogućnosti. Toplinska energija dobivena iz koogeneracijskih postrojenja (proizvodnja električne energije i topline) ili geotermalnih izvora predstavlja željeni smjer kretanja, međutim bitno je naglasiti da zbog visoke cijene ulaganja toplinska energija ne može biti besplatna - u pravilu se u Europi gdje su slični projekti realizirani smatra dobrim uspjehom postići cijenu na razini sadašnje. Do sada je bilo puno pogrešno intoniranih članaka ili objava o tome kako bi energija dobivena iz geotermalnih izvora  trebala biti besplatna. Smatramo važnijim da smo kao civilizacija okrenuti obnovljivim izvorima, održivom razvoju i čistom zraku kojeg udišemo misleći pritom ponajviše na našu djecu. Upravo je centralni toplinski sustav tj. gradski vrelovod pretpostavka za učinkovito korištenje toplinske energije iz obnovljivih izvora (biomasa, geoterma, ...) jer omogućava da ta toplina najjednostavnije dođe do korisnika tj. građana. Mi kao gradska tvrtka otvoreni smo za sve opcije koje su u interesu naših korisnika i građana grada Karlovca.